Hrvatsko primorje
Hrvatsko primorje povijesni je naziv za područje istočno od grada Rijeke, a obuhvaća gradove Bakar, Kraljevicu, Crikvenicu, Bribir, Novi Vinodolski i Senj.
Bakar je drevni gradić, jedan od najstarijih na Jadranu. Ujedno je i luka, a smješten je u Bakarskom zaljevu. Izgrađen je amfiteatralno na brežuljku, a njegova je povijesna jezgra registrirana kao spomenik kulture. Bogato povijesno naslijeđe ostavilo je iza sebe značajnu kulturnu baštinu: bakarski kaštel, hreljinsku gradinu, ostatke liburnijskih gradina, crkvu sv. Andrije koja je po veličini treća u Hrvatskoj, Rimsku i Tursku kuću, bakarske prezide i mnoge druge znamenitosti.
Kraljevica se nalazi 2o-ak km južno od Rijeke. Najmoćniji hrvatski srednjovjekovni plemići Zrinski i Frankopani zagospodarili su ovim krajem pa su iz toga doba poznati feudalni dvorci iznimne ljepote: dvorac Stari grad u središtu grada i dvorac Novi grad koji svojim položajem iznad same obale mora plijeni pozornost čak i usputnih prolaznika.
Crikvenica je stekla ugled i prepoznatljivost u svijetu zahvaljujući svojoj 8 km dugoj pješčanoj plaži. Osim po plažama nadaleko je poznata i po šetnicama pa je cijela crikvenička rivijera zapravo kilometrima dugo šetalište. Šetnice su bogate zaštićenim biljnim vrstama. Blizina zračne luke na otoku Krku, putničke i teretne luke u Rijeci, te dobra cestovna i željeznička povezanost s Europom, bile su važne pretpostavke za rani razvoj turizma koji na području crikveničke rivijere ima tradiciju dužu od sto godina.
Bribirski stari grad ili kaštel sagrađen je na brijegu gdje je služio kao utvrda. S brežuljka puca pogled na dolinu i Novi Vinodolski. Umjetnička renesansna djela u crkvi sv. Petra i Pavla, svjedoče o kulturnim i civilizacijskim dosezima srednjovjekovnog Vinodola i jakim vezama s Europom.
Novi Vinodolski se smjestio 45 km južno od Rijeke. Iznad starog dijela grada uzdiže se crkva sv. Filipa i Jakova, a vrijedi posjetiti i razvaline rimske utvrde Lopar, te ostatke gradine Ledenice. Živopisna narodna muška i ženska nošnja, junačke pjesme i narodno kolo, kao i poznati narodni instrument sopila sačuvani su u Novom od pamtivijeka, a utkani su i u svakodnevicu novljasnkog življenja, posebno u vrijeme mesopusta- zimskog karnevala. Novljanska rivijera sa svojim čistim morem, romantičnim horizontima, zelenim poljima, bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, a nadasve razvedenom obalom, iznimno je privlačna posjetiteljima. Područje je ovo blage, mediteranske klime s 2500 sunčanih sati na godinu. Uz obalu grada Novog Vinodolskog na udaljenosti od 205 m od obale usidiro se otočić San Marino na koji se odlazi na opuštanje i bezbrižno sunčanje.
Senj je nekada davno bio staro naselje utemeljeno na brdu Kuk, istočno od današnjeg Senja, prije više od 3000 godina. Na antičkim ruševinama Hrvati su u srednjem vijeku podigli novi grad, današnji Senj. Grad Senj je najveće urbano mjesto na hrvatskoj obali između gradova Rijeke i Zadra. Cestovnim vezama povezan je sa zaleđem preko prijevoja Vratnik, na zapadu s Vinodolskom dolinom i Rijekom, a na jugu sa Zadrom i Splitom. Dvije su klimatske zone na ovom području: mediteranska i alpsko-dinarska. Planina Velebit čini granicu između tih dviju regija. Senjsko je područje izrazito vjetrovito. Ovdje puše jaka i nadaleko poznata senjska bura, koja je ovdje česta i jaka. Ovaj vjetar i prirodni fenomen zanimljiv je i znanstvenicima koji ovaj vjetar dugo i dokumentirano prate.